Image-default

Ministériu Komérsiu no Indústria disemina Dikreitu Lei no Diploma Ministerial  iha Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambeno

Ministériu Komérsiu no Indústria disemina Dikreitu Lei no
Diploma
Ministerial  iha Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambeno

 

MCI media imprensa

RAEOA 18 Juñu 2025

 

Iha loron 18 Juñu 2025, Ministériu Komérsiu no Indústria liuhosi Dirasaun Jerál Indústria kontinua diseminasaun ba  Dikreitu Lei hamutuk tolu no Diploma Ministerial ida,  iha  Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) no atividade refere hala’o iha salaun Otél Lifau.

Dikreitu Lei sira ne’e mak hanesan :

  • Dikreitu Lei nú 𝟗𝟎/𝟐𝟎𝟐𝟑, Lisensiamentu Industriál,[1]
  • Dikreitu Lei Nú 91/ 2023, Base da Indústria, [2]
  • Dikreitu  Lei Nú 12/ 2024, Rejime Jurídiku Jerál ba Komérsiu Eletróniku no Asinatura Eletróniku sira[3]
  • iploma Ministerial Nú 23/2024 loron 20 Marsu kona-ba estabelese Regulamentu Órganiku-Funsionál Ministériu Komérsiu no Indústria.[4]

Iha entrevensaun Diretór Jerál Indústria, Sr. Martins Magno, hetete katak Dikreitu Lei ida ne’e atu regulariza ita ni’an emprezária sira ninia atividade negósiu liga liu ba iha Indústria ni’an.

 

[1] https://www.mj.gov.tl/jornal/public/docs/2023/serie_1/SERIE_I_NO_49.pdf

GOVERNO : Decreto-Lei N.º 90/2023 de 27 de Dezembro Decreto-Lei N.º 91/2023 de 27 de Dezembro Licenciamento Industrial, pajina 2404

[2] https://www.mj.gov.tl/jornal/public/docs/2023/serie_1/SERIE_I_NO_49.pdf

Decreto-Lei N.º 91/2023 de 27 de Dezembro, Bases da Indústria,  pajina  2417

[3] https://www.mj.gov.tl/jornal/public/docs/2024/serie_1/SERIE_I_NO_7.pdf

DECRETO-LEI N.º 12 /2024 de 13 de Fevereiro REGIME JURÍDICO GERAL DO COMÉRCIO ELETRÓNICO E DE ASSINATURAS ELETRÓNICAS iha pajina 180

[4] https://drive.google.com/file/d/1KQT32x5ADwNI-dclaowCz19-XiRpTB3i/view

MINISTÉRIO DO COMÉRCIO E INDÚSTRIA : Diploma Ministerial N.º 23/2024 de 20 de Março Regulamento Orgânico-Funcional do Ministério do Comércio e Indústria .pajian 322

Husu ba iha partisipante sira liuliu ba iha operadór ekonómia sira, tanba emprezária sira sai mós hanesan makina importante ida iha pilár dezenvolvimentu ekonómia iha rai laran.

Nu’udar emprezáriu ne’ebé nia negósiu orientadu ba setór indústria, ita bo’ot sira tenki hatene kle’an kona-ba konteudu substansial hosi Dikreitu Lei ne’e rasik ho espesifikamente no komprehensivu tanba Dekreitu Lei ne’e mak sei regula no refleta duni ba iha ita bo’ot nia negósiu.

Iha sesaun husu no hatán depois de remata aprezentasaun, tanba ne’e hau dezafia ita boot-sira tenki uja opurtunidade ne’e ho di’ak atu husu no klarifika kedas kuandu iha duvida ruma, hodi nune’e bele hetan resposta direita hosi oradór sira.

Iha parte hanesan mós reprezentante hosi Prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesial Oe-Cusse Ambeno, Sr. Andre Lao, hanesan Sekretáriu Administrasaun Estatal.

Hato’o mós agredesimentu ba Governu Konstitusional dasia atraves hosi Ministériu Komérsiu no Indústria ne’ebé hili ona RAEOA hodi mai fahe ka disemina Dikreitu Lei ne’ebé regulariza espesifiku haree ba iha atividade Indústria ni’an no Dekreitu Lei tolu ne’e vigora ona iha Ita ni’an Nasaun Timor-Leste.

Ida ne’e signifika katak ita-boot sira ne’ebé mak hola parte iha atividade negósiu ni’an iha área Indústria tenki hapar ona ho Dikreitu Lei refere.

Liután ni’an mós reforsa katak atu sai emprezáriu di'ak, tenki halo tuir versíkulu (ayat) hotu-hotu ne'ebé maka define ona iha Dikreitu Lei (DKL) ida-ne'e, tanba ida ne’e sai hanesan baze legál ida atu kesi kualker atividade indústria ni’an.

Liután Reprezentante Prezidente Autoridade RAEOA husu atu grupu ka emprezáriu ne’ebé partisipa iha atividade diseminasaun ne’e rona no konsentra  esplikasaun hosi oradór sira atu nune’e bainhira halo ita-boot sira nian atividade labele kontradis ho Dekreitu Lei refere.

Atividade diseminasaun ba Dekreitu Lei Lisensiamentu Industriál, Base da Indústria no Rejime Jurídiku Jerál ba Komérsiu Eletróniku no Asinatura Eletróniku sira importante tebes tanba Dikreitu Lei  ne’e atu regulariza atividade industria ni’an.

“Ita-boot sira ni’an prezensa iha diseminasaun ba Dikreitu Lei ne’e hodi rona direita esplikasaun kona-ba substansia hosi keutudu Dikreitu Lei  ne’e, atu nune’e bele komprende no hatene ho di’ak, bainhira hala’o atividade negósia ni’an ne’ebé orientadu ba setór industriál”, dehan Vise Ministru Komérsiu no Indústria, Sr. Augostu Junior Trindade, bainhira halo abertura iha atividade diseminasaun.

Iha Okaziaun ne’e Vise Ministru Komérsiu no Indústria (VMKI) mós subliña katak setór privadu ou setór públiku sai hanesan parseiria importantante ida ba Governu ba iha dezenvolvimentu setór ekonómia rai laran no atu atinje metas ida ne’e tenki iha kolaborasaun hosi setór hotu hamutuk ho Governu.

Ohin loron oportunu ida ne’e hau hakarak akresenta buat balun ligadu ho ita ni’an jornada naruk ba iha envolvimentu  adeziaun ba organizasaun Mundial Komérsiu (OMK), ne’ebe akontese ona iha tinan kotuk  no ofisialmente ita sai ona hanesan membru ida.  Ne’e hatudu katak Timor-Leste nakloke atu expanda (memperluas) ita ni’an merkadu ba iha mundu internationál.

Alende ne’e iha tinan 2025,  sai mós istória boot iha Ita ni’an rai doben Timor-Leste tanba Nasaun membru sira husi ASEAN simu ona Timor  hodi adere mós hanesan Nasaun Membru ba ASEAN no ofisialmente adezaun ne’e sei akontese iha fulan Outubru 2025, ne’ebé ofisialmente Timor-Leste sai ona hanesan membru permanente.

Agora ba oin ita-hotu presiza serbisu ekstra ou maka’as ituan oinsá hodi bele responde ba iha situasaun sira ne’e, tanba ne’e hau enkoraja ita hotu liuliu atu bele prepara aan hodi kompete iha merkadu livre, hakarak ka lakohi emprezáru ka investedór hosi Nasaun sira iha ASEAN no nasaun seluk sei mai investe iha Timor-Leste.

Hodi bele kompete iha aspetu hotu-hotu ho espetativa atu avansa no prepara ita-nia a’an ba kompetisaun globál ou iha internasionál atu atinzi metas hirak ne’e nian xavi prinsipál ida mak presiza preparasaun no planeamentu ne’ebé sólidu hodi bele responde merkadu livre.

 

MCI_ICT-MEDIA